Početna stranicaRegistracijaLogin
VAŽNA OBAVIJEST !!! U cilju unaprijeđenja foruma i unaprijeđenje poslovanja kroz uvođenje novih proizvoda i instrumenata uvodimo instrument psovanja na forumu za sve naše pretplatnike. Izrazite svoje osjećaje prema drugima i postanite bolji investitor !!!Ekskluzivno !!! Forum Investitor je u posjedu tehničkih targeta najpoznatijeg tehničkog analitičara kolege za Crobex i neke od dionica sa zagrebačke burze. CROBEX 1100 HT-R-A 155 ATPL-R-A 240 LEDO-R-A 900 DIOK-R-A 0 TISK-R-A 78 DLKV-R-A 75 ULPL-R-A 160 ADPL-R-A 9 LKPC-R-A 340 Pratite promjene iz sata u sat ! Ostanite prisebni. Uključite radio ili TV prijemnik. Isključite aparate na struju i plin, zatvorite vodu. Upotrijebite specijalna ili priručna zaštitna sredstva, pancirke, šljemove, boce s kisikom. Zapamtite: Opasnost traje sve dok se ne oglasi ZVUČNI SIGNAL ZA PRESTANAK OPASNOSTI ili dok nadležne službe ne daju nove targete !

Share | 
 

 Kako prebroditi krizu?

Go down 
Go to page : 1, 2, 3  Next
Autor/icaPoruka
Gost
Gost



PostajNaslov: Kako prebroditi krizu?   sub oľu 20, 2010 3:38 pm

BRODOGRADNJA


Samsung nudi Brodosplitu: Radit ćete svaki dan u tri smjene za korejsku plaću

Autor/izvor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija SPLIT - Na rubovima Vladina posjeta, Slobodna Dalmacija neslužbeno doznaje nove detalje o potencijalnim kupcima hrvatskih brodogradilišta, napose onog najvećeg u Splitu.


Kako se doznaje od izvora bliskog ministru gospodarstva Đuri Popijaču, ponovno se probudio vrlo ozbiljan interes korejskih brodogradilišta. Riječ je o brodogradilištima “Aker”, “Hyundai”, “Daewoo” i “Samsung”, s [color:a5d7=#018d25 !important]tim da je ovaj potonji nedavno i službenim dopisom izrazio zanimanje za kupnju “Brodogradilišta specijalnih objekata - BSO” splitskog škvera.

Prema izvorima Slobodne Dalmacije, Korejci su zainteresirani i za kupnju svih hrvatskih brodogradilišta, ali uz dva uvjeta. Prvi uvjet je da se u škverovima radi u tri smjene, i to svih sedam dana u tjednu, te 365 dana u godini.

Drugi uvjet je da radna satnica hrvatskog škveranina ne smije biti veća od one koju prima radnik korejskih brodogradiliša. Dodajmo kako su Korejci spremni na sebe preuzeti i tehnološku obnovu hrvatskih brodogradilišta.

Što se BSO-a tiče, kao i Brodosplita u cjelini, Korejci su zainteresirani za program malih putničkih kruzera, za izgradnju bulk-carriera, turističkih podmornica i off shore platformi jer, između ostalog, splitski škver poznaje tehnologiju varenja koja je potrebna za izradu platformi.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   ned oľu 21, 2010 12:32 pm

Bravo kolega napokon netko nudi rješenje za izlazak iz krize........a ne ovi teoretičari Marije Terezije, tipa mlađahni Ante Babić i njegov otac, kralj nepotizma na ekonomskom fakultetu
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   ned oľu 21, 2010 1:34 pm

Eh što bih ja ovo rešio dok si reko Mehmed Paša Sokolović.............






PROBLEM


Jovan Kablar: Izbeglice traže hrvatske penzije


Autor/izvor: SEEbiz/Tanjug BEOGRAD - On je naveo da su ostali bezuspešni svi pokušaji da se "nađe zajednički jezik" i obeštete penzioneri.


U Srbiji živi oko 50 hiljada penzionera u izbeglištvu kojima hrvatska država duguje ovaj iznos.

Jovan Kablar, predsednik Udruženja penzionera iz Hrvatske Beograd kaže da je problem dospelih, a neisplaćenih penzija nastao zato što je u Hrvatskoj na snazi zakonska odredba prema kojoj je "korisnik primanja izazvao okolnosti zbog kojih je došlo do obustave penzija", iako je njihova isplata obustavljena zbog prekida platnog prometa između Hrvatske i bivše Republike Srpske Krajine.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   ned oľu 21, 2010 4:06 pm

Ekonomisti: Gradimo! Investirajmo u bilo što. I Obama to radi




  • Željko Šop / CROPIX
    Autor: Adriano Milovan

    Objavljeno: 16.03.2010
    Vladin new deal izazvao je oprečna mišljenja, no svi se slažu da moramo nastaviti s investicijama
    ZAGREB - Umjesto gradnje autocesta, Vlada bi izlazak iz krize trebala potaknuti gradnjom naselja za osobe starije životne dobi! Jedan je to od prijedloga koje su ekonomisti istakli nakon što su Banski dvori najavili da izlazak iz krize vide u 15 milijardi kun a teškim investicijama u prometnu i energetsku infrastrukturu.

    - Zalažem se za gradnju desetak naselja za osobe treće životne dobi u manje razvijenim i ratom opustošenim područjima - kaže Guste Santini, neovisni ekonomist. Projekt gradnje 10 naselja - svaki po 10.000 kreveta - godišnje bi bio iskoristiv 300 dana.
    - Imamo li u vidu da bi po krevetu trebalo investirati oko 30.000 eura, investicija bi, bez zemljišta i infrastrukture, iznosila oko tri milijarde eura - ističe Santini.
    Iako prijedlog gradnje naselja za starije mnogima vjerojatno izgleda karikaturalno, on oslikava sve nedoumice s kojima se Hrvatska suočava pri pokušaju izlaska iz krize. Izbijanjem krize investicijski ciklus u nas gotovo je zamro i jasno je da ćemo bez njega nastaviti tonuti u recesiju.
    Jeftiniji projekti


    No, model koji nudi Vlada, a koji se svodi na nastavak gradnje autocesta i ulaganja u energetiku, za posljedicu će imati ne samo zapošljavanje dijela armije veće od 300.000 nezaposlenih, nego i rast inoduga, i to zbog projekata koji uglavnom nisu isplativi u kraćem roku. Ti će projekti vjerojatno pokrenuti oporavak, ali cijena će biti visoka i plaćat će je i sljedeće generacije.
    Ne treba se stoga čuditi što ekonomisti sve češće predlažu državi da se okrene projektima koji će se u kraćem roku pokazati isplativima i koji će angažirati domaću potražnju, a koji su ipak jeftiniji od gradnje autocesta. Osim projekata u energetici kao što je gradnja LNG terminala u Omišlju, u tu kategoriju spadaju i ulaganja u visoke tehnologije, zatim obnova turističke infrastrukture, kao i ulaganja obnovljive izvore energije, te u luke.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   ned oľu 21, 2010 11:45 pm

Rješenje je da radimo na Drini, pardon na Pelješcu Ćupriju a onda i do Italije
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon oľu 22, 2010 12:14 am

Komšije, džaba pišete ovde. Ova tema je bez ikakvu vezu. Ima bre da tonemo ko kamen. Nema tu šta da se prebrodi.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon oľu 22, 2010 12:16 am

Stevica je napisao/la:
Komšije, džaba pišete ovde. Ova tema je bez ikakvu vezu. Ima bre da tonemo ko kamen. Nema tu šta da se prebrodi.



"Čekaj, krstu, dokle s neba
Noć večeras pane tiha,
Pečenja ću mješte hljeba! -
Dotle, momci, jer su krsti bosi,
Potkujte ih, pas im nanu greba'!"
Aga doda ter pod čador hoda.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon oľu 22, 2010 12:24 am

Demeskinjom sabljom se ovo rješava a ne zastarom, zato i jesmo tuđe gđe jesmo, što nijesmo efikasni




Kaznena prijava protiv riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela i njegovih suradnika u gradskoj upravi te bivšeg direktora Tržnica, zagrmili su esdepeovci, "manevar je kojim HDZ zamagljuje svoj kriminal". Tome dodaju, ravnatelj policije Oliver Grbić i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić zadatak su odradili po nalogu premijerke Kosor, no nema odgovora na pitanje čija je naredba bila da kriminalistička obrada, temelj sada podnesene prijave, gotovo dvije godine skuplja prašinu u ladici Županijskog državnog odvjetništva?
Detalji na 70 stranica
Na više od 70 stranica obrađeni slučaj nezakonitosti u poslovanju na relaciji Grad – Tržnica, policijskim rječnikom nazvano "opće izvješće", od 11. ožujka 2008. godine do prije mjesec dana, bilo je zaboravljeni slučaj, potvrđuju izvori iz policije i odvjetništva. Štoviše, Doris Hrast, prvi čovjek riječkog Odvjetništva, iako je to bio obvezan učiniti, nikad nije nadređene u DORH-u obavijestilo da "opće izvješće" postoji. Kako doznaje Večernjak, tu činjenicu, kao i spoznaje o dvije godine "pacanja" slučaja, Mladen Bajić nije mogao zanemariti. Slučaj riječkih Tržnica oduzet je riječkom tužiteljstvu s kratkim, no jasnim obrazloženjem – zbog sumnje u objektivnost vođenja, istraga o Tržnicama premješta se u Osijek.
Kad je 3. ožujka policija izašla s prijavom navodeći da je dan prije dovršeno kriminalističko istraživanje, nije se znalo da od ožujka 2008. godine, kada su isporučili "opće izvješće" u kojem je bilo sve osim imena potencijalnih počinitelja, Odvjetništvo od njih nije tražilo ni jednu dodatnu provjeru, nadopunu, izvid...
U ladici Odvjetništva
Nije ih čak ni pozvalo da sačine kaznenu prijavu protiv, kako se to kaže, osnovano sumnjivih. To je potrajalo sve do veljače ove godine. Izvješće se izvlači iz ladice, policija dovršava istraživanje, piše se kaznena prijava. Sve to prema materijalima koji su – i jednima i drugima znani odavno. Naime, policija je svoj posao već bila obavila i to u sedam mjeseci otkako su ga u svibnju 2007. na zahtjev Odvjetništva započeli. Dovršetak su bili tek obavijesni razgovori sa širim krugom osoba iz gradske uprave i Tržnica od kojih ih je četvero desetak dana poslije osumnjičeno.
Za gospodarska kriminalna djela, kojima su proračun Rijeke oštetili za gotovo 80 milijuna, koji su završili na računu Tržnica, prijavljeni su Obersnel, njegova pročelnica za komunalni sustav Irena Miličević, njen prethodnik Vladimir Bizjak i bivši direktor Tržnica Zoran Luštica. Dvojica koje u Rijeci, već na spomen Tržnica nazivaju glavnim igračima, nekadašnjeg gradonačelnika Slavka Linića koji je osmislio odnose Grada i Tržnica, i Ivana Franolića, vlasnika Tržnica, nema u prijavi jer je njihovo poslovanje po ugovorima iz 1996. i 1997. godine palo u zastaru. A njihova imena, i to Linićevo na prvom, a Franolićevo na četvrtom mjestu, bila su na kaznenoj prijavi, odnosno njenom nacrtu sačinjenom još početkom 2008. godine. Već tada Franolić je bio bogat čovjek, preko unosnih tržnica stigao je do Hotela Jadran.
Napad kao obrana
No, tu je prijavu Odvjetništvo odbacilo. Doznajemo i da su se, kad su je dobili u ruke, s njom "načelno složili", no promijenili su mišljenje te je zatraženo da policija ipak sačini "opće izvješće" .
Među prvacima SDP-a, koji je u Rijeci na vlasti dva desetljeća, koji uvjeravaju javnost da je riječ o tempiranom političkom progonu, najglasniji su Linić i Željko Jovanović, Obersnelov zamjenik i predsjednik Nacionalnog vijeća za borbu protiv korupcije. Linić, nazivajući ministra Karamarka "špijunčinom broj jedan", a Grbića kukavicom jer nije udario na njega kad je pod njegovim šefovanjem riječka policija 2007. godine počela istragu o Tržnicama, čini sve da pozornost ostane na političkom terenu kako bi se Riječane razuvjerilo u postojanje ičeg nečasnog u vezi s njegovim likom i djelom i SDP-om u Rijeci. S druge strane, od riječkih hadezeovaca očekivala se jača reakcija. Tek nakon dva tjedna zatražili su – zbog moralne i političke odgovornosti – ostavke Obersnela i Jovanovića.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon oľu 22, 2010 3:07 pm

Evo kako prebroditi krizu:






ZZZZZZLATO MOJE ZLAĆANO 🐰 🐘 :albino: 🐱 :twisted:
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon oľu 22, 2010 3:43 pm

Ne znam nisam siguran, ali mislim da ćemo morati i ubosti tu crnku i otpustiti moderatore
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon oľu 22, 2010 3:59 pm

Zajcev je napisao/la:
Evo kako prebroditi krizu:






ZZZZZZLATO MOJE ZLAĆANO 🐰 🐘 :albino: 🐱 :twisted:





Skinuo bi je i bez optike 🐰 cheers
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon oľu 22, 2010 4:06 pm

Zajcev je napisao/la:
Zajcev je napisao/la:
Evo kako prebroditi krizu:






ZZZZZZLATO MOJE ZLAĆANO 🐰 🐘 :albino: 🐱 :twisted:





Skinuo bi je i bez optike 🐰 cheers

Pregazio bi ju k'o s tenkom
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pet oľu 26, 2010 4:12 pm

banke su prepune keša i morati će ga početi ulagati na TK

RBA: Pola godine visoke likvidnosti financijskog sustava


Više od 5 milijardi kuna viška likvidnosti rezultiralo je sad već uobičajenom praksom da se višak novca prelijeva u prekonoćne depozite HNB-a

Već gotovo pola godine likvidnost na domaćem novčanom tržištu nalazi se na visokoj razini, a ni ovaj tjedan nije donio značajnije promjene, pišu analitičari RBA u svojim Dnevnim financijskim vijestima.

Potražnja za kunama bila je veća od ponude slobodnih kunskih novčanih sredstava, no ta ponuda ipak nije bila iscrpljena u cijelosti. Razlog tome je iskorištenost limita banaka kreditora prema korisnicima kredita koji su prijavili svoju potražnju.

Kamatne stopa nalaze se i dalje na niskim razinama. Prekonoćni ZIBOR i dalje je ispod 1% i čini se da se do kraja održavanja obvezne rezerve to neće promijeniti. Uz to, indikatori likvidnosti potvrđuju nastavak prelijevanja viška u prekonoćne depozite HNB-a, što je već uobičajena svakodnevna praksa u posljednjih nekoliko mjeseci. To nije iznenađenje jer je višak likvidnosti u sustavu veći od 5 milijardi kuna.

Država je nastavila s kratkoročnim zaduživanjem. Interes za upisom kunskih izdanja jednogodišnjih dospijeća bio je nešto niži no na prethodnim aukcijama pa je i prinos na iste porastao na 4% (razina s početka veljače). Rast prinosa bilježe i jednogodišnji trezorci uz valutnu klauzulu (na 3,8%). Drugim riječima unatoč posljednjem izlasku na domaće tržište kapitala potrebe države za refinanciranjem vlastitih obveze su i dalje visoke.

I za idući tjedan Ministarstvo financija je najavilo novu aukciju trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja je 500 milijuna kuna kunskih trezoraca i 20 milijuna eurskih. Istovremeno idući tjedan dopijeva i 300 milijuna kuna kunskih trezorca. Kako je interes investitora za trezorcima i dalje solidan, analitičari RBA ne očekuju promjene u pogledu viška likvidnosti. Predviđaju da će kamatne stope kraćih dospijeća ostati na niskim razinama.

Ni domaće devizno tržište nije zabilježilo značajnije promjene, pa se uz skromne volumene trgovanja tečaj kretao na razinama oko 7,26 kuna za euro. U posljednjem tjednu ožujka analitičari predviđaju da bi tečaj mogao ostati na sadašnjim razinama uz izostanak uobičajenih sezonskih oscilacija u razdobljima predblagdana i blagdana. Naime, smanjena potrošnja utječe na manji odljev novca u optjecaj, ali i višak likvidnosti u sustavu uz istovremeno dovoljnu količinu deviza omogućava stabilno trgovanje. (zi)
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   sub oľu 27, 2010 12:10 pm

TODORIĆU TREBA UZETI KONZUM A NJEGA ZATVORITI!

U SINOĆNJOJ emisiji HTV-a Lica nacije tema je bila "Kolaps ili oporavak hrvatskog gospodarstva?" s gostima dr. Slavkom Kulićem s Ekonomskog instututa i prof. dr. Dragom Jakovčićem s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Na pitanje čeka li ovu zemlju kolaps ili oporavak, Kulić je kazao kako se kolaps i propadanje ne planiraju te da se napredovanje planira. "Izašli smo iz jednog civilizacijskog ustroja u kojem smo imali superiornu poziciju, a s ulaskom u EU čeka nas inferiorna pozicija, politička, ekonomska, pravna, socijalna, pa čak i sigurnosna", kazao je Kulić.
Na pitanje je li iluzija očekivati da će se oporavak početi događati tek kad ukradeno i opljačkano bude vraćeno i kad teret krize budu snosili svi, a ne oni koji imaju najmanje, Slavnko Kulić kazao je da nema opstanka na tuđoj moći, narodu i pojedincu. Porezi i dodatna opterećenja imaju smisla samo kad se nezakonito stečeno vrati bilo kojim načinom.
Na pitanje hoće li biti vraćeno Hrvatskoj sve što je nezakonito otuđeno, a to se odnosi na Mudrinićev i njemački THT, Inu i Todorićev Konzum, Kuljić je kazao da hoće. "Ja znam da će biti vraćeno sve što je nezakonito otuđeno i to će biti nužno, i EU će nas podržati u tome. I THT i Ina i sve to o čemu se danas govori je nezakonito otuđeno od hrvatske stvarnosti i radnika, čije je to", kazao je Kulić.
[Vrh] Go down
Fedya

avatar

Broj postova : 205
Registration date : 19.03.2010

PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   sub oľu 27, 2010 1:28 pm

Armani je napisao/la:
TODORIĆU TREBA UZETI KONZUM A NJEGA ZATVORITI!

U SINOĆNJOJ emisiji HTV-a Lica nacije tema je bila "Kolaps ili oporavak hrvatskog gospodarstva?" s gostima dr. Slavkom Kulićem s Ekonomskog instututa i prof. dr. Dragom Jakovčićem s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Na pitanje čeka li ovu zemlju kolaps ili oporavak, Kulić je kazao kako se kolaps i propadanje ne planiraju te da se napredovanje planira. "Izašli smo iz jednog civilizacijskog ustroja u kojem smo imali superiornu poziciju, a s ulaskom u EU čeka nas inferiorna pozicija, politička, ekonomska, pravna, socijalna, pa čak i sigurnosna", kazao je Kulić.
Na pitanje je li iluzija očekivati da će se oporavak početi događati tek kad ukradeno i opljačkano bude vraćeno i kad teret krize budu snosili svi, a ne oni koji imaju najmanje, Slavnko Kulić kazao je da nema opstanka na tuđoj moći, narodu i pojedincu. Porezi i dodatna opterećenja imaju smisla samo kad se nezakonito stečeno vrati bilo kojim načinom.
Na pitanje hoće li biti vraćeno Hrvatskoj sve što je nezakonito otuđeno, a to se odnosi na Mudrinićev i njemački THT, Inu i Todorićev Konzum, Kuljić je kazao da hoće. "Ja znam da će biti vraćeno sve što je nezakonito otuđeno i to će biti nužno, i EU će nas podržati u tome. I THT i Ina i sve to o čemu se danas govori je nezakonito otuđeno od hrvatske stvarnosti i radnika, čije je to", kazao je Kulić.



TAKO JE !!!!

Todoriću sve treba uzeti jer je sve ukrao !!!
I treba pitati onog srednješkolca, nekakvog Tedeskija, OTKUD TI PENEZ ? DE SI TO STVORIL?


TAJKUNE NA KOLCE !!!
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   sub oľu 27, 2010 3:00 pm

Fedya je napisao/la:
Armani je napisao/la:
TODORIĆU TREBA UZETI KONZUM A NJEGA ZATVORITI!

U SINOĆNJOJ emisiji HTV-a Lica nacije tema je bila "Kolaps ili oporavak hrvatskog gospodarstva?" s gostima dr. Slavkom Kulićem s Ekonomskog instututa i prof. dr. Dragom Jakovčićem s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Na pitanje čeka li ovu zemlju kolaps ili oporavak, Kulić je kazao kako se kolaps i propadanje ne planiraju te da se napredovanje planira. "Izašli smo iz jednog civilizacijskog ustroja u kojem smo imali superiornu poziciju, a s ulaskom u EU čeka nas inferiorna pozicija, politička, ekonomska, pravna, socijalna, pa čak i sigurnosna", kazao je Kulić.
Na pitanje je li iluzija očekivati da će se oporavak početi događati tek kad ukradeno i opljačkano bude vraćeno i kad teret krize budu snosili svi, a ne oni koji imaju najmanje, Slavnko Kulić kazao je da nema opstanka na tuđoj moći, narodu i pojedincu. Porezi i dodatna opterećenja imaju smisla samo kad se nezakonito stečeno vrati bilo kojim načinom.
Na pitanje hoće li biti vraćeno Hrvatskoj sve što je nezakonito otuđeno, a to se odnosi na Mudrinićev i njemački THT, Inu i Todorićev Konzum, Kuljić je kazao da hoće. "Ja znam da će biti vraćeno sve što je nezakonito otuđeno i to će biti nužno, i EU će nas podržati u tome. I THT i Ina i sve to o čemu se danas govori je nezakonito otuđeno od hrvatske stvarnosti i radnika, čije je to", kazao je Kulić.



TAKO JE !!!!

Todoriću sve treba uzeti jer je sve ukrao !!!
I treba pitati onog srednješkolca, nekakvog Tedeskija, OTKUD TI PENEZ ? DE SI TO STVORIL?


TAJKUNE NA KOLCE !!!

Tako je kolega! I ove ZAMPire skupa s njima
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   sub oľu 27, 2010 4:13 pm

[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   sub oľu 27, 2010 10:22 pm

INOVACIJE I RAZVOJ


Danica Ramljak: Hrvatska mora slijediti finski model

Autor/izvor: Danica Ramljak, ravnateljica Instituta Ruđer Bošković ANALIZA - Početkom devedesetih Hrvatska i Finska bile su u podosta sličnoj, teškoj situaciji. Hrvatska na početku rata, Finska na dnu pogođena žestokom gospodarskom krizom. Dvadeset godina poslije Hrvatsku i dalje muče gospodarski problemi dok je Finska postala inovacijski div. Svjetski priznata stručnjakinja Danica Ramljak tvrdi da je upravo finski inovacijski sustav odlična podloga za hrvatski inovacijski model koji bi konačno mogao pokrenuti gospodarstvo i [color:79d3=#018d25 !important]pomoći pri izlasku iz krize.

Iz vlastitog dugogodišnjegiskustva znam kako funkcionira SAD, zemlja koja predvodi svijet u inovativnosti i znanju, a iz proučavanja drugih svjetskih modela inovativnih sustava više sam nego uvjerena da finski inovacijski sustav predstavlja odličnu podlogu za razvoj boljeg i efikasnijeg hrvatskog inovacijskog modela koji bi konačno mogao pokrenuti gospodarstvo i pomoći pri izlasku iz krize.

Hrvatsko gospodarstvo trese kriza već duže vrijeme i bez obzira na globalnu krizu čini se da su naši domaći problemi najvećim dijelom neovisni od svjetske recesije. Ovih dana mediji prenose aktualne analize hrvatskog gospodarstva kojemu, u tome se svi slažu, trebaju korjenite promjene. I Vladi, novoizabranom predsjedniku Josipoviću, hrvatskim poduzetnicima i javnosti itekako jeomogućiti bolji i kvalitetniji život građanima.
U posljednjih 19 godina hrvatske samostalnosti razni su eksperti i političke strukture pisali i najavljivali strategije koje su nas trebale pokrenuti iz gospodarskog mrtvila, organizirane su tribine koje su se fokusirale na izvoznu ofanzivu koja n jasno da nismo definirali strategiju koja će biti provedena uspješno i koja bi trebala konačno pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i proizvodnju, te ije urodila plodom, održavani su sastanci bez rezultata između uspješnih gospodarstvenika u hrvatskoj dijaspori SAD-a i predstavnika iz Hrvatske, održano je bezbroj okruglih stolova bez rezultata. Javnost se već zasitila riječi kao „one stop shop“ koji je trebao posluziti za pokretanje tvrtki i izlizanih političkih floskula o Hrvatskoj kao zemlji znanja koja pokreće gospodarstvo utemeljeno na tom istom znanju.

Iako smo napravili neke male pomake, današnja gospodarska stvarnost je još uvijek loša. Problemi i dugovi kako građana tako i države se gomilaju, korupcijski skandali pune novinske stupce, nezaposlenost i prezaduženost Hrvatske rastu, propadaju poduzeća, velike tvrtke poput Plive nisu iskoristile svoje mogućnosti i finacijske potencijale da izbace na tržište nove lijekove poput Sumameda. Male i srednje tvrtke imaju velike probleme i teško izdržavaju krizu te u velikom broju propadaju. Niti u jednom sektoru velike tvrtke, čak i one uspješne kao Ericsson Nikola Tesla (ZSE:ERNT-R-A) i Končar (ZSE:KOEI-R-A), ne pokreću spin off tvrtke koje svugdje u svijetu predstavljaju jedan od najvećih motora u pokretanju gospodarstva.

I velike i male tvrtke u Hrvatskoj nemaju dovoljno patenta koji su inače pokazatelj uspješnosti i inovativnosti tvrtki i nije čudno da ih u tome u stopu prate hrvatski istraživački instituti i sveučilista. Hrvatska je po inovativnosti na europskom dnu, suradnja između akademske zajednice i gospodarstva gotovo da i ne postoji i zbog toga smo također među najlošijim zemljama u Europi. Za razliku od većine razvijenih zemalja koja pokreću svoje gospodarstvo ulaganjem u znanost i edukaciju i čak ga uvelike povećavaju u vrijeme recesije i krize (primjeri su Slovenija, SAD, Finska, Singapur, Finska i mnoge druge) Hrvatska je drastično smanjila ulaganja u znanost i edukaciju. Za razliku od po veličini sličnih zemalja kao Slovenije koja ulaže 1.7% BDP-a, Finske 3.7% , i nekih drugih Hrvatska je od nekadašnjih 1.2% pala na 0.8% BDP-a s trendom još većeg pada.
Hrvatski najbolji istraživački instituti poput Instituta Ruđer Bošković nisu europski centri izvrsnosti, a hrvatska sveučilišta daleko su ispod osrednjih europskih sveučilišta. Istraživanja u nekim područjima znanosti duplo su skuplja u odnosu na europske zemlje, a tri tehnologije (informacijsko komunikacijske tehnologije, biotehnologija i nanotehnologija) koje pokreću moderne svjetske ekonomije u Hrvatskoj su s izuzećem informacijsko komunikacijskih koje su nešto bolje stanju, gotovo na samom početku. Sve u svemu, slika je loša i krajnje je vrijeme da se svi relevantni čimbenici udruže u stvaranju realne i provedive strategije i korijenitih promjena koja neminovno podrazumijevaju adaptaciju i prilagodbu dobrih svjetskih modela na Hrvatsku stvarnost.Ovaj finski fenomen pravo je čudo i vrijedno je da ga prostudiraju i kopiraju koliko je god moguće mnoge male zemlje poput Hrvatske. Zanimljivo, Finska s 5 milijuna stanovnika ne zaostaje u inovacijama za velikim SAD-om s 305 milijuna i Kinom s 1,3 milijardom stanovnika. Više nego impresivno!

Iz vlastitog dugogodišnjegiskustva znam kako funkcionira SAD, zemlja koja predvodi svijet u inovativnosti i znanju, a iz proučavanja drugih svjetskih modela inovativnih sustava više sam nego uvjerena da finski inovacijski sustav predstavlja odličnu podlogu za razvoj boljeg i efikasnijeg hrvatskog inovacijskog modela koji bi konačno mogao pokrenuti gospodarstvo i pomoći pri izlasku iz krize. Finska i Hrvatska imaju sličnu veličinu populacije od 5 milijuna, i jedna i druga zemlja su u povijesti živjele pod tuđom dominacijom (Finska je skoro 400 godina bila prvo pod Švedskom te kasnije skoro 100 godina pod Rusijom) te imaju sličan povijesni kontekst kojeg se nije lako rješiti. Obje zemlje su 1991. godine bile u velikim problemima, Hrvatska u ratu, a Finska na rubu i pred potpunim kolapsom ekonomije i na rubu bankrota. Danas, 19 godina kasnije, stvarnost dviju zemalja se drastično razlikuje. Hrvatska ima još uvijek posrnulu ekonomiju i velike probleme, a Finska je, kako je lijepo napisao John Kao, američki ekspert za inovacije u Harvard Business Review u ožujku 2009, svjetski lider u inovativnosti i znanosti.

Znanost i inovacije pokreću gospodarstvo Finske koja po inovativnosti i ulaganju u znanost ide uz bok državama kao SAD, Kina i Singapur koje su predvodnice na svjetskoj ljestvici. Ovaj finski fenomen, kako mi je nedavno za vrijeme radne posjete Finskoj rekao hrvatski veleposlanik u toj zemlji dr.sc. Damir Kušen, pravo je čudo i vrijedno je da ga prostudiraju i kopiraju koliko je god moguće mnoge male zemlje poput Hrvatske. Zanimljivo, Finska s 5 milijuna stanovnika ne zaostaje u inovacijama za velikim SAD-om s 305 milijuna i Kinom s 1,3 milijardom stanovnika. Više nego impresivno!

Hrvatski stratezi i oni koji donose odluke itekako moraju bez odlaganja prostudirati finski model, povući iz njega najbolje i bez odlaganja započeti usvajanje najboljih dijelova. Uz dobar tim stručnjaka, uključivanje najboljih savjetnika iz Finske, ojačavanje razmjene stručnjaka u znanosti i gospodarstvu između Hrvatske i Finske nudi osnovu i nadu da se stvore nova znanja u Hrvatskoj i motiviraju stručnjaci da primjene iskustva Finske u novom hrvatskom modelu s ciljem pokretanja gospodarstva utemeljenog na znanju.

Od Finske Hrvatska mora odmah i bez odlaganja usvojiti jednostavan recept:

1. Povećano ulaganje u znanost i edukaciju: Ulaganje u znanost i edukaciju je najvažnija osnova pokretanja gospodarstva i dugoročnog prosperita zemlje. Stoga, odmah moramo podići razinu ulaganja od nedostatnih 0.8% na barem 1.5%, a za par godina na 3% BDP-a. Odmah treba značajno povećati ulaganja u naše najbolje institute i sveučilišta i napraviti od njih centre izvrsnosti. I ovo Hrvatska mora napraviti sama bez Europske Unije jer su u Finskoj sredstva EU tek 10% ukupnih ulaganja u znanost. Treba osvijestiti i javnost i odgovorne u Vladi da je ovo jedini način za pomak u napretku gospodarstva.

2. Razviti novi i bolji hrvatski inovacijski sustav koji uključuje rad tri ministarstva: Znanosti, obrazovanja i športa, Financija i Gospodarstva. Ova tri ministarstva uz pomoć najboljih hrvatskih stručnjaka za znanost i inovacije moraju koordinirati napore i napraviti strategiju i koji neće biti mrtvo slovo na papiru bez ulaganja države već sustav koji će dati mjerljive i brze rezultate. Mora se uspostaviti dobra koordinacija među ministarstvima i uspostaviti efikasno onošenje odluka. U Finskoj inovacijski sustav nadgleda i koordinira premijer, a svakih par godina prolazi međunarodnu evaluaciju najboljih svjetskih stručnjaka koji daju naputke za poboljšanje. Posebice je bitno osigurati da svi koji sudjeluju u razvoju inovacijskog sustava znaju i predstavljanju jedinstvenu i dobro definiranu strategiju koji uz treba provesti uz adekvatan budžet. Bez obzira na krizu ovo ulaganje je imperativ jer će se dugoročno isplatiti.

3. Započeti obrazovanje, povjerenje i percepciju hrvatske javnosti da su ulaganja u znanost i obrazovanje jedini pravi pokretač moderne ekonomije i prosperiteta države. U Finskoj javnost vjeruje vojsci, Crkvi i u Finski inovacijski sustav gotovo podjednako. Da bi obrazovanje u Hrvatskoj bilo temelj novog inovacijskog sustava potrebno je hitno provesti reformu sveučilišta i sustava obrazovanja u hrvatskoj. Finci su upravo ovih dana završili ovaj proces bez kojeg nema pravog pomaka.

4. Povećati ulaganje u zajednička istraživanja istraživačkih instituta, sveučilišta i tvrtki. Trenutno je ova suradnja u Finskoj na zavidnoj razini, a u Hrvatskoj gotovo da i ne postoji. Također, treba osigurati da nema dupliciranja istraživanja u zemlji te poticati istraživanja koja imaju jasno tržište (user oriented). Važno je imati sistemski pristup u razvijanju hrvatskog inovacijskog sustava po uzoru na finski model. Vlada treba poticati da slično kao u Finskoj gdje Nokia ima najvažniju ulogu u razvoju IT sektora, veliki igrači na hrvatskom tržištu kao Ericsson Nikola Tesla i Končar slijede ovaj dobar primjer. Zanimljivo, u Finskoj Nokia prednjači u broju patenata, što nije slučaj u hrvatskim vodećim tvrtkama u IT sektoru. O biotehnologiji i nanotehnologiji ne možemo ništa reći jer uopće ne postoje.

5. Poticati globalno razmišljanje kako za akademsku zajednicu i istraživačke institute tako i za sve male, srednje i velike hrvatske tvrtke. U Finskoj svi misle i djeluju globalno. Jedna trećina tvrtki u Finskoj posluje globalno s posebnim fokusom na poslovanje na velikom tržištu Kine. U Finskoj je implementiran model Inovacije bez granica. Po uzoru na Finsku važno je promicati da stanovnici Hrvatske lagano prihvaćaju nove ideje i strategije te je bitno izraditi pravedni sustav nagrađivanja koji stimulira zaposlenike.

6. Pokrenuti stvaranja spin off tvrtki sa sveučilišta, istraživačkih institucija te osnivanje tehnoloških parkova u kojima će raditi visoko obrazovan radna snaga u Hrvatskoj. U Finskoj postoji veliki broj tehnoloških parkova u kojima su smještene tvrtke koje se bave IT, biotehnologijom i nanotehnologijom. U ovim parkovima i inkubatorima tvrtke imaju sve pogodnosti za dobar rast i pogodne uvjete rada. U Hrvatskoj je ovaj proces tek u samom začetku.

7. Poticati prijenos tehnologija i patentiranje u hrvatskim istraživačkim institucijama i tvrtkama. U ovom trenutku Hrvatska je među zemljama u Europi s najnižim brojem patenata dok Finska prednjači po broju patenata kako u europskom tako i u svjetskom vrhu. Ovo se postiže edukacijom o važnosti intelektualnog vlasništva i promicanjem kulture patentiranja. I tu je Hrvatska započela trend ali potrebno je pojačati napore.

8. Pomoći malim tvrtkama da rastu i prošire poslovanje. U Finskoj postoji SITRA fond iz kojeg se financiraju tvrtke utemeljene na visokim tehnologijama i taj fond vode uvijek top menadžer i iz Nokije ili čak bivši premijeri Finske. Hrvatska bez obzira na međunarodna ulaganja mora osnovati ovakav ili sličan fond iz kojeg će se financirati tvrtke. Također, ovakav bi fond omogućio ozbiljan početak tzv. venture capital ulaganja koja imaju sve razvijene zemlje poput Finske, a u Hrvatskoj ih ima svega nekoliko s malim kapitalom.

9. Hrvatska Vlada mora napraviti strategiju za privlačenje inozemnih investitora u tvrtke koje se bave visokim tehnologijama. U Finskoj, Singapuru, Brazilu, Sloveniji i drugim zemljama koje prepoznaju važnost inovacija i znanja kao pokretača gospodarstva uz sve pogodnosti koje nekad uključuju i do 40% stimulacije za ulaganje tvrtke dobivaju značajne porezne olakšice i sve druge pogodnosti kako bi otvarale predstavništva tvrtki koje se bave visokim tehnologijama. U Hrvatskoj je obrnuti trend.

10.Hrvatska mora koristiti svoja veleposlanstva u svijetu za promicanje hrvatskih inovacija, tvrtki, sveučilišta i istraživačkih institucija. Finci su uspostavili globalne klubove na svim kontinentima u kojima se promiču njihove tvrtke, inovacije i preko kojih se privlači investitori u Finsku. Hrvatska dijaspora, pogotovo visoko obrazovani stručnjaci u ovim naporima može imati izrazito važnu ulogu i svakako ju treba uključiti. I uspjeh neće izostati.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon tra 05, 2010 1:57 pm

Nafta 86 $.
Sad je spremna za zonu 55-60 $.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon tra 05, 2010 1:58 pm

Spomenka je napisao/la:
Nafta 86 $.
Sad je spremna za zonu 55-60 $.


samo ti naruci, oces s lukom ili kajmakom, il bi mozda ajvara

Kao sto si otvorio iz ljubomore lažni nick cromanna da bi pokusao diskreditirati tu forumsku legendu..
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon tra 05, 2010 2:02 pm

De Luhe je napisao/la:
Spomenka je napisao/la:
Nafta 86 $.
Sad je spremna za zonu 55-60 $.


samo ti naruci, oces s lukom ili kajmakom, il bi mozda ajvara

Kao sto si otvorio iz ljubomore lažni nick cromanna da bi pokusao diskreditirati tu forumsku legendu..


Seronjo, ostavi gospođu Spomenku na miru

I ti si otvorio nick RealBaer, jer si mislio da ćeš ispasti pametniji nego što jesi
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon tra 05, 2010 2:23 pm

Koji ste vi svi prostaci ovdje. Prestrašno! Idem u solarij da se smirim.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   pon tra 05, 2010 5:03 pm

Burzovni Hračak je napisao/la:
Koji ste vi svi prostaci ovdje. Prestrašno! Idem u solarij da se smirim.


Idi i utopi se.....
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   čet tra 22, 2010 10:45 am

[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   čet tra 22, 2010 11:32 am

Prati Kuciloro web ako se misliš spasiti, to je jasno
http://kucilooro.webs.com/apps/blog/show/3532955-governments-will-bankrupt-us-
[Vrh] Go down
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Kako prebroditi krizu?   

[Vrh] Go down
 
Kako prebroditi krizu?
[Vrh] 
Stranica 1 / 3.Go to page : 1, 2, 3  Next
 Similar topics
-
» priprema tla za sadnju sparoge
» OPG i Obrt!
» Sijačice
» Turbo kompresori,gdje nabavit dijelove
» problem s plugovima

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
DIONICE,LOTO I OSTALE IGRE NA SREĆU :: BURZA :: DIONICE-
Forum(o)Bir: