Osnove ulaganja u zlato i srebro

Evo nekoliko misli o zlatu i srebru, koje nećete pročitati na naslovnicama najčitanijih hrvatskih listova, a trebali bi.

1) "NEŠTO"

Da bi ljudi vjerovali u valutu (kunu, euro, dolar itd), trebaju vjerovati da iza te valute stoji "nešto".

2) SLUČAJ "MARKOVIĆ"

Ako se sjećate, kad su narodi i narodnosti SFR Jugoslavije izgubili vjeru u tadašnji dinar i hiperinflacija krenula, Ante je Marković predstavio stabilizacijski plan u obliku 1 njemačka marka za 7 dinara. I tada je inflacija odjednom prestala. (Da bi to mogao napraviti, morao je imati "nešto", i imao je. Imao je nešto rezervi njemačkih maraka u trezoru, pa ih je i iskoristio za učvršćenje vjere u tadašnji dinar.) No, učvršćenje Markovićeva dinara nije dugo trajalo (najprije je dinar devalvirao na 13 a onda je otišao u vječnost) zato jer je štamparija na Topčideru krenula štampat, i to zato jer joj nije naređivao Marković nego Milošević. To se onda kasnije izrodilo u svjetski hiperinflacijski rekord što su ga Srbi i Crnogorci doživjeli u Miloševićevoj Jugi, ali to nas ovdje nije briga, jer smo mi krenuli malo drugim putem.

3) SLUČAJ "VALENTIĆ"

Ako se još dodatno sjećate, i hrvatski je dinar u vrijeme Valentića bio na rubu hiperinflacije, i onda je Valentić predstavio stabilizacijski plan 1 njemačka marka za 4444 hrda. Bilo je to vrlo smjelo od njega, jer nismo baš imali puno maraka, ali ono što smo imali, čovjek je opet dobro iskoristio. Uskoro su ljudi i banke skužile da je 4444 previše i tečaj je začudo počeo padati, polako, polako, sve do ispod 4000, i zaustavio se negdje između 3700 i 3900. Varaždinska je banka prva skužila igru, pa je ponudila manje hrda za više maraka, i stvorio se red za kupnju maraka na Jelačić placu u Zagrebu, Varteks, prvi kat. Poanta je: Valentić je imao "nešto" čime je zaustavio inflaciju.

4) SLUČAJ "MARKA"

Međutim, danas u svijetu imamo jedan problemčić. Njemačke marke više nema, a sve da je i ima, ima još jedan problemčić. Ono što je njemačka marka potkraj 80-tih bila SFRJ dinaru i početkom 90-tih HR dinaru ("nešto" čime se može zabremzat inflacija), to je od kraja drugog svjetskog rata naovamo njemačkoj marci bio američki dolar: rezerva "nečeg" na čemu se temelji čvrstoća njemačke valute. Netko će reći: "Nije istina, čvrstoća njemačke valute temelji se na kapitalu i proizvodima što su ih vrijedni i marljivi Nijemci stjecali kroz desetljeća." Možda, ali ne zaboravite da nakon II. svjetskog rata vrijedni i marljivi Nijemci nisu imali ništa, čak ni gaće na štapu, a cijela im je zemlja izgledala kao Vukovar krajem 1991. Duboko u korijenu njemačke marke zapravo je USD. Istina je da su ga Nijemci de facto prerasli u drugoj polovici 20. stoljeća. Ali (tužna) činjenica je i da struktura i osnovica ne samo njemačke nego i većine drugih svjetskih valuta zapravo se posredno ili neposredno zasniva na američkom dolaru.

5) SLUČAJ "ZLATO"

A zašto su se sve te nacije i sve te valute zasnivale na američkom dolaru? Zato jer su Ameri u trenutku završetka II. svjetskog rata u svojim trezorima imali dvije trećine svih zaliha svjetskoga zlata. A imali su ga zato jer su nacije koje su se borile u ratu kupovale tijekom rata od Amera što im je trebalo, jer same nisu proizvodile. A čime su kupovale? Svojim zlatom! I tako malo po malo, ostadoše bez zlata svi osim Amera. A onda kad je završio rat, Ameri su rekli ovako: mi ćemo naš dolar učiniti konvertibilnim u zlato, a vi onda "naslonite" sve svoje valute na dolar, i to će vam onda biti kao da ste svoje valute naslonili na zlato. Tako je američki dolar postao "as good as gold" (dobar poput zlata).

6) IZGUBLJEN SLUČAJ

Kad su Ameri proglasili svoj dolar "as good as gold" dali su časnu titovu pionirsku riječ da neće štampati dolar kao dinar na Topčideru. Ali kao i svaka časna titova pionirska riječ koja se odnosi na štampanje novca, ni Ameri nisu uspjeli izdržati iskušenje. I tako su malo po malo izmicali obavezi da dolar bude konvertibilan u zlato, sve dok 1971 veledragi Richard Nixon nije zabio posljednji čavao u lijes dolarske konvertibilnosti. Čini se, međutim, kao da ljudi diljem svijeta to nisu baš skužili (možda jesu u umu, ali nisu u srcu), pa su i dalje nastavili smatrati američki dolar "as good as gold". I tako mi danas zbog toga imamo naftu koja se kupoprodaje isključivo u dolarima, zlato, i još puno toga. Nacionalne banke čuvaju svoje rezerve u dolarima (a one koje, poput Hrvatske narodne banke, rezerve čuvaju u nekoj drugoj valuti, ta "druga" valuta je gotovo bez izuzetka "naslonjena" na američki dolar). A Ameri su poludjeli. Štampaju dolare k'o da više nemaju sutra. I čini se kao da nemaju namjeru stati, što znači da će povući u crnu rupu sve nas zajedno koji se posredno ili neposredno naslanjamu na dolar u hiperinflaciju.

==============

I zato je ulaganje u plemenite kovine važno. A ako ne ulaganje, važno je barem znati kako cijela stvar funkcionira. Jer ako ne znate, bojim se da biste se jednog jutra mogli probuditi u svijetu koji nećete prepoznati.

Za više informacija, [You must be registered and logged in to see this link.]

Samo ima tu jedan problem: kako u HR legalno kupiti zlato? Nikako! Osuđeni ste ići van i onda ga pokušati prešvercati ako ga baš želite imati tu ili vani platiti sef gdje ćete ga pohraniti.

Felga je napisao/la:

Samo ima tu jedan problem: kako u HR legalno kupiti zlato? Nikako! Osuđeni ste ići van i onda ga pokušati prešvercati ako ga baš želite imati tu ili vani platiti sef gdje ćete ga pohraniti.

To se mora promijeniti.

[You must be registered and logged in to see this link.]

A do tada, ne bi se bilo loše organizirati, pa da se izvrši pritisak na vladu Republike Hrvatske da prihvati Europske standarde pri prodaji i kupnji investicijskoga zlata koje će ionako morati prihvatiti zbog ulaska u EU.

Felga je napisao/la:

Samo ima tu jedan problem: kako u HR legalno kupiti zlato? Nikako! Osuđeni ste ići van i onda ga pokušati prešvercati ako ga baš želite imati tu ili vani platiti sef gdje ćete ga pohraniti.

A ima i još jedna dosta mogućnost (dok je previše ljudi ne skuži):

[You must be registered and logged in to see this link.]

swoboda je napisao/la:

Felga je napisao/la:

Samo ima tu jedan problem: kako u HR legalno kupiti zlato? Nikako! Osuđeni ste ići van i onda ga pokušati prešvercati ako ga baš želite imati tu ili vani platiti sef gdje ćete ga pohraniti.

A ima i još jedna dosta mogućnost (dok je previše ljudi ne skuži):

[You must be registered and logged in to see this link.]

Kolega , recite samo jednu stvar.
Nije baš jasno iz teksta sa vaše stranice, ja pretpostavljam da je to vaša internet stranica, koliko je točno postotak zlata u tim hrvatskim dukatima.
"Težina mu je 3,49 grama. U sebi sadrži 0,1106 unci čistoga zlata." Ovo je citat sa stranice.
Zanima me zbog usporedbe sa cijenama Filharmonije.


Edit: Upravo sam izračunao, ako sam točno izračunao onda bi to bilo kao kod Filharmonije 99% zlato.
I ovaj raspon cijene me muči.
Naime ja bi kupio po 85 Eura [You must be registered and logged in to see this image.]

Fedya je napisao/la:

Kolega , recite samo jednu stvar.
Nije baš jasno iz teksta sa vaše stranice, ja pretpostavljam da je to vaša internet stranica, koliko je točno postotak zlata u tim hrvatskim dukatima.
"Težina mu je 3,49 grama. U sebi sadrži 0,1106 unci čistoga zlata." Ovo je citat sa stranice.
Zanima me zbog usporedbe sa cijenama Filharmonije.

To nisu "hrvatski" dukati. To su austrijski dukati koji su kovani u Austriji u vrijeme dok su Austrija i Hrvatska bili jedna zemlja, pa su ljudi te dukate koristili kao "hrvatske", kao što su u doba Jugoslavije koristili dinare.

Dakle, s obzirom da su ti zlatnici već u Hrvatskoj, ne moraju se uvoziti, pa se ni carina ne mora plaćati.

A s obzirom da su stari, smatraju se numizmatikom, i može ih se kupovati i prodavati kao numizmatika. Recimo, kao kad bi netko kupovao stare jugo-dinare kao hobi. A skupljanje kovanica je kao skupljanje salveta, država se u to ne miješa.

Jednokratni dukat Franjo Josip 1915

Težina: 3,49 grama
Čistoća: 98,6 posto zlata
Čista težina zlata: 3,49 x 0,986 = 3,44 grama
Cijena grama zlata je trenutno između 27 i 28 eura.
3,44 grama x 28 eura je približno 96 eura.
Tu se još obično treba zaračunati između par postotaka trgovačke provizije, tako da je to sveukupno oko 100 eura.

Fedya je napisao/la:

Edit: Upravo sam izračunao, ako sam točno izračunao onda bi to bilo kao kod Filharmonije 99% zlato.
I ovaj raspon cijene me muči.
Naime ja bi kupio po 85 Eura

Austrijski Filharmoniker

Najpopularniji Filharmoniker sadrži u sebi točno jednu uncu zlata, a jedna unca je 31,1035 grama. (Postoje i Filharmonikeri od pola unce, četvrt unce i jedne desetine unce).

Budući da je izrađen od 99,99 posto zlata, njegova je težina gotovo identična težini zlata.

31,1035 grama x 28 eura je približno 870 eura.
(Tu se još dodaje par postotaka trgovačke provizije.)

Za više informacija:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Pozdrav!