LKPC-R-A

S tehničke strane nažalost još nema dobrih vijesti.

Nakon obećavajućeg rasta kupnja je jednostavno stala. Cijena je dosegla blizinu gornjeg bollingera i linije otpora, a slow stohastic je u prekupljenom području. Obzirom da postoji naznaka divergencije kretanja cijene i slow stochastica očito je da je kupnja iscrpljena i da se nije postigao željeni učinak probijanja otporne linije.

Stoga bi logičan rasplet bio nova korekcija cijene.

No možda nas oscilatori samo varaju. U svakom slučaju treba se čekati potvrda proboja na velikom volumenu da bi rast cijene dobio na težini i značenju.

To vam se nekakav fond lijepo iskrcao za najmanje 379 dionica. Samo znate kako to kod nas ide s fondovima, dok se proknjiže njihove transakcije prođe i više od +T3, pa nije se jednom ovo dogodilo.

A kako se zna da ovo nije račun pbz investora već fonda? Pa lijepo, ovdje se promjene ne događaju tako često, a kad se dogode, bome upadaju u oči. Zadnja promjena na ovom računu je bila na samom početku mjeseca. Zanimljivo, isti fond je tada skratio poziciju za 346 komada, službeno.

Znači, u manje od mjesec dana je fond iz top 10 po skrbničkim računom PBZ iskrcao najmanje 725 komada!

Važeći podaci za uredovni dan 04.03.2010 .

LUKA PLOČE D.D./REDOVNE DIONICE LKPC-R-A

Vlasnik/nositelj računa Stanje [%] Vrsta računa Mjesto
1. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 98.780 44,37 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
2. HZMO 37.493 16,84 Zast. račun ZAGREB, HRVATSKA
3. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 12.914 5,80 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
4. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. 4.619 2,07 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
5. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 3.415 1,53 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
6. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 2.024 0,91 Skrb. račun SPLIT, HRVATSKA
7. PBZ D.D. 1.921 0,86 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
8. PBZ D.D. 1.210 0,54 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
9. JAZIDŽIJA MARKO 1.053 0,47 Osnovni račun SINJ, HRVATSKA
10. GRIZELJ MIRO 908 0,41 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
Ukupno: 73,82

Prethodni dan je stanje ovako izgledalo, službeno:
8. PBZ D.D. 1.556

Dakle -725 komada u mjesec dana. To je iskrcavanje veće od 1 milijun kuna. Lijepo, nema šta.

No još šokantnije izgleda usporedba od kraja 11. mjeseca 2009 ( kada je cijena dosegla prošlogodišnju najveću vrijednost tj. otkada je krenula korekcija cijene ) i današnjeg stanja.

Vidim da plavi uporno druka i ne propušta spomenuti kako fondovi marljivo skupljaju ovu dionicu u korekciji. Ajmo vidjeti šta nam kaže top 10 o promjenama u ta zadnja 4 mjeseca:

27.11.2009 > T: 24.11.09 Pros. cijena: 1.735,50
RB Dioničar Broj %
1. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 98.780 44,37%
2. HZMO 37.493 16,84%
3. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 12.914 5,80%
4. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. 4.402 1,98%
5. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 3.398 1,53%
6. PBZ D.D. 3.169 1,42%
7. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 1.917 0,86%
8. PBZ D.D. 1.753 0,79%
9. JAZIDŽIJA MARKO 979 0,44%
10. GRIZELJ MIRO 908 0,41%

26.03.2010 > T: 23.03.10 Pros. cijena: 1.628,48
RB Dioničar Broj %
1. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 98.780 44,37%
2. HZMO 37.493 16,84%
3. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 12.914 5,80%
4. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. 4.619 2,07% +217
5. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 3.492 1,57% +94
6. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 2.024 0,91% +107
7. PBZ D.D. 2.010 0,90% -1.159
8. JAZIDŽIJA MARKO 1.053 0,47%
9. GRIZELJ MIRO 908 0,41%
10. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 831 0,37%
XX. PBZ D.D. -922

Dakle skupno gledano šta rade fondovi vidljivo je da su dva fonda pod PBZ skrbničkim skratili poziciju za najmanje 2081 dionica, a ostala 3 fonda su podebljali poziciju za 418 dionica.

Znači ostaje nam podatak da je od glavnih dioničara top 10 od pada cijene lkpc s 1800 kuna do sadašnjeg dana iscurilo 1663 dionica. Obzirom na prosječnu cijenu dionice, ugrubo to daje iznos od ukeširanih 2,7 milijuna kuna! Eto gdje ide brutalni kapital i šta rade fondovi u korekciji. Znači jedno je sigurno, zadnjih mjeseci su glavni dioničari više prodavali nego kupovali.

Napomena: na PBZ skrbničkom ima još najmanje 2010 dionica. Šta se planira s njima, to nitko ne zna.

Nitko ne govori da su oni koje je Plavi nagovarao na kupnju 200 kuna po dionici u minusu!
A ja ne trgujem na temelju rekla kazala, već na temelju tehničkih pokazatelja jer smatram da je to u ovom trenutku najoptimalnije. Fundamentalni pokazatelji su vrlo nepouzdani jer je nepouzdano i buduće razdoblje pred nama. Ne možeš ubrajati fundamente kad ne znaš ni kako će zvaršit ova godina, a kamoli narednih 5. Pa nitko ne zna ni kako će se i kada ova kriza rasplest, a gdje će radit još kakvu DCF analizu o budućoj dobiti.
Nego kad se netko toliko loži na fundamente, neka odgovori, šta ćemo mi s fundamentima lkpc?
P/E je skočio na 86, nije baš jeftino.
Evo od svih dionica sastavnica crobexa po P/E pokazatelju, lkpc je uz viro i belišće najskuplja dionica.
I šta ćemo sada??

REŽI&BJEŽI

[Hennie] Van Schoor, [Maersk Line's director of business performance, Asia-Pacific, said there are signs of a pick-up in global trade, with the United States and Europe importing more from the rest of the world.
But indications show this is being driven by companies stocking up on inventories rather than a surge in general demand.
He cited data showing that US imports rose 13 percent year-on-year in the fourth quarter of 2009, but retail sales in the same period expanded by only 1.0 percent.
For Europe, the continent's imports were up 3.0 percent, but retail sales climbed a mere 1.0 percent.
"What this is telling us is that the underlying demand for growth is not there yet," he said.

PBZ sa 1.210 komada ode iz prvih deset!!!
A vi samo slušajte pLavoga
Prvih 10 računa s najvećom količinom vrijednosnog papira

Vrijednosni papir




* Važeći podaci za uredovni dan 26.03.2010 .



LUKA PLOČE D.D./REDOVNE DIONICE LKPC-R-A


Vlasnik/nositelj računa Stanje [%] Vrsta računa Mjesto
1. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 98.780 44,37 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
2. HZMO 37.493 16,84 Zast. račun ZAGREB, HRVATSKA
3. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 12.914 5,80 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
4. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. 4.619 2,07 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
5. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 3.492 1,57 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
6. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 2.024 0,91 Skrb. račun SPLIT, HRVATSKA
7. PBZ D.D. 2.010 0,90 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
8. JAZIDŽIJA MARKO 1.053 0,47 Osnovni račun SINJ, HRVATSKA
9. GRIZELJ MIRO 908 0,41 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
10. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 831 0,37 Skrb. račun RIJEKA, HRVATSKA
Ukupno: 73,73%


ZADNJI PUT NAGLAŠAVAM REŽI & BJEŽIIII

Gospodarstvo | 06.04.2010
Nema kupaca za Luku Bar

I sadašnja luka bi mogla primiti dvostruko više tereta.
Na natječaj za otkup 54,05% državnog udjela "Kontejnerskih terminala i generalnih tereta" Luke Bar - nije se javio nitko. Čak ni Srbija čiji su političari najavljivali izlaz Srbije na more baš kroz tu luku.



Srbijanski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić je najavio da će njegova zemlja sudjelovati na ponovljenom natječaju, ali financijski stručnjaci u Srbiji smatraju kako bi Beogradu bilo pametnije da se ne javlja na natječaj. Stručnjak za investicije Mahmut Bušatlija smatra kako se mogla i očekivati odluka Srbije da ne sudjeluje na natječaju, jer ne postoji ekonomski interes: “Jasno je da Luka Bar ovisi od jedinog kontakta sa svojim zaleđem, odnosno sa prugom Beograd- Bar. Ali ni Srbija ni Crna Gora se ne brinu da prugu treba dovesti u red kako bi luka u Baru mogla funkcionirati. Bojao sam se da politika ne bude odlučivala, ali očito se zahvaljujući krizi, nije ušlo u još jednu avanturu da državnim novcem ulaze u još jedan nerentabilan posao.”

Interes Srbije nije rasipanje novca

Srbija, raspadom Jugoslavije do mora može samo u susjednim državama.
I ekonomista Milan Kovačević procjenjuje da je potrebno puno učiniti da bi Luka Bar bila atraktivnija za potencijalne partnere. "Teško je reći, što je to u ovom slučaju interes Srbije. Sigurno nije da se uzima državni novac i da se kupuje Luka. Ministar Mrkonjić je rekao da to nije namjera, a pitanje je da li bi poslovni ljudi iz Srbije u tom poslu mogli naći interes i mogućnost dobiti. Očigledno je da nisu našli interes.”

Kako nema interesa? 
Naravno da ima, zar bi širili kapacitete da nema interesa? Već do 2.015. godine će biti sve gotovo!!
" Nakon toga će mogućnost kontejnerskog prometa biti oko 400.000 TEU-a. Tek realizacijom prve faze tog projekta stvorit će se pretpostavke za daljnji brži razvoj kontejnerskog prometa preko Luke Ploče. Očekuje se kako će taj suvremeni i zahtjevni projekt itekako pozicionirati pločansku luku na ušću Neretve kao hrvatsku luku najboljeg izbora za sve korisnike koji gravitiraju europskom koridoru 5c. "


http://www.luka-ploce.hr/hr/statistika.php


" Struktura prekrcaja roba u 2009. godini

Generalni tereti Rasuti tereti Tekući tereti
KONTEJNERI (25.931 TEU)



lp

Na LKPC opet automatizirani nalog na kupnji.
Ostalo mu je još 10 komada, nakon toga vjerojatno opet novih 25 komada na kupnju.


lp

08.04.2010.
Potpisan sporazum o intermodalnom prijevozu
Intermodalni prijevoz je transport robe u kojem se kombiniraju barem dva oblika prijevoza (npr. pomorski i željeznički) pri čemu se nastoji da roba što kraći dio rute prolazi cestom

Predstavnici pet udruga i organizacija prijevozničke djelatnosti potpisali su danas Sporazum o suradnji u području razvoja i promidžbe intermodalnog prijevoza u Republici Hrvatskoj.

Intermodalni prijevoz je transport robe u kojem se kombiniraju barem dva oblika prijevoza (npr. pomorski i željeznički) pri čemu se nastoji da roba što kraći dio rute prolazi cestom.

Potpisnici sporazuma su Hrvatska udruga za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja, Centar za razvoj unutarnje plovidbe, Savez za željeznicu, Gospodarsko - interesno udruženje Hrvatski cestovni prijevoznici i Hrvatska udruga pomorskih agenata.

Na temelju sporazuma bit će osnovan Klaster intermodalnog prijevoza koji će okupiti cestovne, željezničke, pomorske i riječne prijevoznike s ciljem promocije kombiniranog (intermodalnog) prijevoza i ostvarivanja što veće ekonomske koristi, istaknuo je Dražen Žgaljić iz Hrvatske udruge za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja.

Hrvatska, kako je ocijenjeno, nedovoljno koristi svoj izrazito povoljan geoprometni položaj i zbog toga prometni tokovi zaobilaze tradicionalne koridore koji prolaze kroz Hrvatsku.

Državni tajnik za more u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Mario Babić kaže da je u Hrvatskoj vrlo slaba koordinacija cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa, što skreće promet izvan Hrvatske, pa se, primjerice, promet iz luke Rijeka seli u crnomorska odredišta odakle teret nastavlja put Dunavom.

Kako bi se takva situacija popravila, budući klaster radit će na stvaranju cjelovitog sustava planiranja i praćenja transportnog procesa te izobrazbi stručnjaka, a posebnu pažnju posvetit će korištenju europskih fondova, najavljeno je na potpisivanju sporazuma. (H)

08.04.2010.
EIB uložio u Hrvatsku 1,9 mlrd eura, 40% u infrastrukturu
Od 2001. godine Europska investicijska banka je, osim u hrvatsku prometnu infrastrukturu i transport, uložila 276 milijuna u banke, a u podršku malim i srednjim poduzetnicima 636 milijuna kuna

Potpredsjednik Europske investicijske banke Matthias Kollatz-Ahnen najavio je da Banka ove godine namjerava pojačano investirati u Hrvatskoj, Srbiji i Turskoj kako bi te zemlje, kada jednog dana budu primljene u Europsku uniju, bile što bliže stupnju razvoja ostalih članica.

Prošle godine EIB je Hrvatskoj odobrio zajmove u ukupnom iznosu od 415 milijuna eura, što je dvostruko više od 170 milijuna eura odobrenih 2008. godine. Ukupno je od 2001. do kraja 2009. EIB u Hrvatsku investirao 1,89 milijardi eura.

U obnovu prometne infrastrukture i transporta uloženo je najviše, 765 milijuna eura ili 40,5 posto. Od toga je 705 milijuna eura uloženo u obnovu cestovne infrastrukture, 40 milijuna eura uloženo je u obnovu željezničkog koridora Vc, 20 milijuna u modernizaciju sustava kontrole zračnog prometa u Zračnoj luci Zagreb te 100 milijuna eura za izgradnju i modernizaciju zadarske luke.

Kollatz-Ahnen naglasio je da je obnova željezničkog sustava dugoročni projekt, no upozorio je na kašnjenje u projektu nizinske pruge Zagreb-Rijeka-Mađarska. Dodao je da to nije razlog za odustajanje EIB od financiranja željezničkih projekata u Hrvatskoj.

EIB snažno podržava malo i srednje poduzetništvo. Preduvjet za odobravanje kredita je da još toliko novaca osigura neka lokalna poslovna banka, a kroz takve programe EIB je hrvatskim poslovnim bankama plasirao 276 milijuna eura, dok je preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj plasirao 360 milijuna eura. Ukupno su za podršku malim i srednjim poduzetnicima odobreni krediti od 636 milijuna kuna ili 33,7 posto ukupno odobrenih zajmova EIB-a Hrvatskoj.

"Nastavit ćemo raditi s malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj, a uskoro ćemo potpisati i iduće zajmove“, najavio je Kollatz-Ahnen.

Za modernizaciju plinovoda i plinofikaciju Plinacrou su odobrena dva zajma u ukupnom iznosu od 280 milijuna eura, dok je u projekte lokalne infrastrukture EIB je uložio 200 milijuna eura, odnosno 10,6 posto. Banka se kod financiranja infrastrukturnih projekata koncentrira uglavnom na manje projekte na području zaštite okoliša, zdravstva i obrazovanja koje financiraju općine.

Za regionalni fond za efikasnije korištenje energije EIB je 2009. odobrila 5 milijuna eura, dok je za financiranje projekata u industriji, energetici i uslužnom sektoru kroz Europski razvojni konvergencijski fond 2005. odobrila ukupno 2,02 milijarde eura. (Bankamagazin)

12. travanj 2010.| [url=http://www.poslovni.hr/Content/LinkedArticles.aspx?author=Miho Dobrašin]Miho Dobrašin[/url]
Ruski Zarubežnjeft u paničnoj potrazi za hrvatskom lukom





Kompaniji koja upravlja rafinerijom u Bosanskom Brodu ostaju znatni viškovi derivata koje nema kako izvesti




Omišalj, Zadar i Ploče samo su neke od luka za koje je zainteresirana ruska kompanija Ruska naftna kompanija Zarubežnjeft zainteresirana je za dugoročan najam naftnih skladišta u Pločama, Zadru, Solinu i Omišlju koje je spremna modernizirati, rekao je Poslovnom dnevniku Nemanja Šutonja, komercijalni direktor banjolučke Optima grupe, koju je osnovao Zarubežnjeft. Naftne derivate proizvedene u rafineriji u Bosanskom Brodu ruska kompanija bi željeznicom dovozila do hrvatskih luka otkud bi se tankerima distribuirala kupcima. "Jako smo zainteresirani. Razmatramo sve mogućnosti korištenja jadranskih kapaciteta", rekao je Šutonja. Na pitanje znači li to i potencijalna preuzimanja, odgovorio je kako je rano o tome govoriti. Napominje da su sada ponajprije fokusirani na dugoročan zakup skladišta. "Ondje bismo držali višak robe te ga izvozili morem", kaže Šutonja.




Niskokvalitetno gorivo
Rafinerija u Bosanskom Brodu ne može proizvesti visokokvalitetno gorivo koje bi prodavala u Hrvatskoj pa joj nakon prodaje u BiH ostaju velike zalihe. "Oko 40 posto goriva nemaju gdje prodati. Hitno im je potreban izlaz na more", napominje domaći analitičar koji je htio ostati anoniman. Napominje da Zarubežnjeft želi prodavati to gorivo zemljama sjeverne Afrike, Iranu koji nema rafinerije i drugim zemljama gdje prolaze niskokvalitetna goriva. Indirektno to potvrđuje i Šutonja. "Mi ne namjeravamo konkurirati Ini i NIS-u", naglašava. Međutim, svi skladišni kapaciteti na Jadranu već su zakupljeni. Vlasnik skladišta u Zadru, Tankerkomerc, dao je u zakup svih 60.000 kubičnih metara, a tamošnje kapacitete koriste Ina i HEP.

Sve zauzeto
Tvrtka Kepol također ondje drži skladište od 15.000 kubičnih metara koje u najmu ima slovenski Petrol. Vlasnik skladišta na Omišlju je Janaf, a prostore su zakupili OMV i Lukoil. Vlasnik skladišta od 80.000 kubičnih metara u Solinu je Ina koja ondje drži derivate. Ina ima skladišta i u Rijeci, dok u slovenskom Kopru najam imaju Petrol i OMV, a u crnogorskom Baru grčki Hellenic. "Rusi su zakasnili", naglašava spomenuti analitičar. Zarubežnjeft, odnosno njegova Optima grupa, smatraju da im je najlakše pozicionirati se u Pločama. Vlasnik tamošnjih prostora je tvrtka Naftni terminali Federacije (NTF), čiji je pak vlasnik državna kompanija iz Sarajeva Terminali Federacije. Optima je još 3. rujna uputila u Sarajevo pismo namjere u kojem direktor Jurij Belov pita o "mogućnostima izvoza preko luke Ploče i uvjetima financiranja". Prije dva tjedna u Pločama su boravili Belov i Šutonja. "Upoznali smo se s čelnicima NTF-a. Ništa nije dogovoreno", kaže Šutonja.

Naglo poskupljenje
NTF raspolaže kapacitetima od oko 82.000 prostornih metara, no oni su već u najmu Ine, slovenskog Petrola i londonskog Deltagripa. Početkom travnja NTF je od navedenih zakupaca zatražio stopostotno povećanje cijene. Ina koja bi za prostorni metar sada plaćala 8, a ne više 4 eura ne želi komentirati, dok je Deltagrip odbio višu cijenu, pozivajući se na petogodišnji fiksni ugovor.NTF mu je tada blokirao izvoz derivata nakon čega je Deltagrip blokirao račun pločanske tvrtke jer mu ona duguje 9,6 milijuna kuna. U NTF-u neslužbeno poručuju kako je povećanje cijene nužno kako bi kompanija mogla normalno poslovati. Deltagrip vjeruje da ih se pokušava istisnuti u korist Zarubežnjefta."Nikoga ne treba istiskivati. U Pločama se koristi samo 30 posto kapaciteta", ističe Šutonja iz Optime. No bez obzira što nisu do kraja napunjena, skladišta su u najmu. To znači da bi netko od zakupaca trebao dopustiti Zarubežnjeftu korištenje skladišta. "Ina ih sigurno neće pustiti niti u Pločama, a niti drugdje. Puste li ih, nakon modernizacije rafinerije u Brodu, prijeti im gubitak maloprodaje u Hrvatskoj", kaže naftni analitičar.

Rafinerija

Luka Ploče najizglednija
Zarubežnjeft u rafineriji Bosanski Brod proizvodi derivate koje ne uspijeva prodati na regionalnom tržištu te mu što prije treba izlaz na more. Luka Ploče spominje se kao najizgledniji kandidat za suradnju. Tamošnji prostori su u vlasništvu kompanije Naftni terminali Federacije, koja je pod kontrolom države BiH. Skori izbori u BiH mogli bi dovesti do promjena u lokalnoj politici.

Srđane sta nisi boldao najbitniji dio???


"Vlasnik tamošnjih prostora je tvrtka Naftni terminali Federacije (NTF), čiji je pak vlasnik državna kompanija iz Sarajeva Terminali Federacije"

1 ) kad očekuješ povećanje prometa s 26.000 TEU na 400.000 TEU, za ovu godinu il za 20 godina?

2 ) koliko će kontejnerski promet otprilike iznosit u TEU do kraja godine uz novoizgrađen terminal. ( Pa ćemo usporedit ono šta napišeš sa službenim podacima na kraju godine ).

3 ) zašto veliki ulagači kupuju ovu dionicu na svima vidljiv način već dva mjeseca, a dionica ne raste već stoji na mjestu, a automatski podešeni nalozi na kupnji i prodaji održavaju taj nivo.

4 ) šta se točno događa i de se konačno izrazi kad će cijena dionice rast, kad misliš prodavat svoje dionice, odnosno koja cijena bi te zadovoljila da prodaš ove dionice i jesi li sačuvao love za eventualni dokup.

Neke pretumbacije se događaju i to van burze:

12.04.2010 > T: 07.04.10 Pros. cijena: 1.651,55
RB Dioničar Broj %
1. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 98.780 44,37%
2. HZMO 37.493 16,84%
3. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 12.914 5,80%
4. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. 4.619 2,07%
5. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 3.526 1,58%
6. PBZ D.D. 2.140 0,96% + 130
7. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 1.781 0,80% - 112
8. JAZIDŽIJA MARKO 1.053 0,47%
9. PBZ D.D. 942 0,42% - NOVI ULAZ
10. GRIZELJ MIRO 908 0,41%
UKUPNO 164.156 73,72%


lp

Lijepo vi to tumbate kolega zato se nitko i ne usudi ući unutra


osim toga ovaj skrbnički iz Splitske banke mi je sumnjiv. da niste to vi kolega plavi

Sad je netko stavio na kupnju LKPC 55 komada na 1 700 ( pa brzo maknuo - provokator ), pa je ovaj automatizirani sa 25 bio na njemu.



Hebiga... nema prodaje, šta ćemo sada?


lp

Povečanje prometa u ožujku od 74 %!!!:

ožujak 2010 402.093.667 ožujak 2009 231.040.684

http://www.luka-ploce.hr/en/str/statistic08.php

Što se tiče radnika, o ćemu vi, radi se o dionicama prema dioničarima, od kojih su mnogi radnici, a ne samo radnicima.
Dajte se malo informirajte prije nego ispalite ovakvu glupost, imate dokap 2007. koji je propao i model isto ( i porast cijene preko 100 % od najave iste ).

lp

plavi je napisao/la:

Povečanje prometa u ožujku od 74 %!!!:

ožujak 2010 402.093.667 ožujak 2009 231.040.684

http://www.luka-ploce.hr/en/str/statistic08.php

Što se tiče radnika, o ćemu vi, radi se o dionicama prema dioničarima, od kojih su mnogi radnici, a ne samo radnicima.
Dajte se malo informirajte prije nego ispalite ovakvu glupost, imate dokap 2007. koji je propao i model isto ( i porast cijene preko 100 % od najave iste ).

lp

Dajte, kolega plavi, kao prvo naučite već jednom pisati slovo č i ć.
Pa kako imati konverzaciju sa nekim tko ne poznaje hrvatski jezik i gramatiku?
Pa ti Kinezi koji su navodno zainteresirani za Luku Plače znaju hrvatski bolje od vas.
Stvarno nemate stila.
Vjerovatno se i oblačite u kineskim dućanima

Da ne otvaramo sad novu temu LKRI, evo možemo i ovdje drukati
Situacija danas je bitno drugačija nego prije godinu dana.

Naravno da nije došao nitko, kako bi i došao kad imamo nekoliko desataka tisuća ljudi u državnoj službi koji se bave samo sprečavanjem i gledaju kako nešto zaustaviti a na investitore se gleda kao na kriminalnce koji nas žele iskoristiti.

Situacija se silom prilika mijenja i ova kriza, ako se reforme stvarno provedu a ima naznaka da hoće, će biti najbolja stvar koja nam se dogodila

Sumnjam.
Da će država dati najveću luku, u 3. po redu veličini gradu u HR.. hm...
Ali tamo neka luka, u malom gradiću, zvanom Ploče... to mi već zvuči realnije..

Možda sam ja tu malo preobjektivan, ipak posjedujem dionice LKPC.

lp

Fedya je napisao/la:

plavi je napisao/la:

Povečanje prometa u ožujku od 74 %!!!:

ožujak 2010 402.093.667 ožujak 2009 231.040.684

http://www.luka-ploce.hr/en/str/statistic08.php

Što se tiče radnika, o ćemu vi, radi se o dionicama prema dioničarima, od kojih su mnogi radnici, a ne samo radnicima.
Dajte se malo informirajte prije nego ispalite ovakvu glupost, imate dokap 2007. koji je propao i model isto ( i porast cijene preko 100 % od najave iste ).

lp

Dajte, kolega plavi, kao prvo naučite već jednom pisati slovo č i ć.
Pa kako imati konverzaciju sa nekim tko ne poznaje hrvatski jezik i gramatiku?
Pa ti Kinezi koji su navodno zainteresirani za Luku Plače znaju hrvatski bolje od vas.
Stvarno nemate stila.
Vjerovatno se i oblačite u kineskim dućanima

Jeje, oblači se u Duče&Gabbana

LKRI TILT TILT TILT